„Međunarodni dan pismenosti“ obeležava se širom sveta 8. septembra. Ideja o obeležavanju „Međunarodnog dana pismenosti“ pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svetskoj konferenciji ministra obrazovanja na temu iskorenjivanja nepismenosti. Kao dan obeležavanja izabran je 8. septembar, a UNESKO je obeležavanje počeo 1966. godine.
Povodom Međunarodog dana pismenosti učenici naše škole su želeli skrenuti pažnju na način pisanja putem društvenih mreža, kao i o oblicima pismenosti (različitosti, vrste). Tim povodom napravljeno je mini istraživanje/anketiranje u okviru Obogaćenog jednosmenskog rada (nastavnici koji su zaduženi: Slađana Opačić, Oliver Miljković i Danijela Brđović) kojim je obuhvaćen određeni broj učenika i nastavnika naše škole. Anketirano je 66 učenika i 20 nastavnika.
Anketa je putem određenih formulacijskih pitanja, pokazala sledeće:
*Obraćaš pažnju na gramatičke i pravopisne greške prilikom pisanja na društvenim mrežama?
80,3% učenika je reklo DA, 19,7% učenika je odgovorilo NE.
95% nastavnika je reklo DA, 5% nastavnika je odgovorilo NE.
*Načinom pisanja prilikom korišćenja društvenih mreža postajemo nepismeniji?
57,6% učenika je odgovorilo sa DA, a 42,4% učenika sa NE.
85% nastavnika je odgovorilo sa DA, a 15% nastavnika sa NE.
*Ispravljaš jezičke (pravopisne i gramatičke) greške svojih sagovornika?
63,6% učenika je odgovorilo sa DA, a 36,4% učenika sa NE.
60% nastavnika je odgovorilo sa DA, a 40% nastavnika sa NE.
*Koristiš skraćenice u svakodnevnom govoru i prilikom pisanja?
68,2% učenika je odgovorilo sa DA, a 31,8% učenika je odgovorilo sa NE.
80% nastavnika je odgovorilo sa DA, a 20% nastavnika sa NE.
*Koristiš emotikone umesto reči?
51,5 % učenika je odgovorilo sa DA, dok je 48,5% odgovorilo NE.
45 % nastavnika je odgovorilo sa DA, 55% nastavnika je odgovorilo NE.
*Koristiš strane reči (mahom se misli na one poreklom iz engleskog jezika) u svakodnevnom govoru?
71,2 % učenika je odgovorilo sa DA, a 28,8 % učenika sa NE.
45 % nastavnika je odgovorilo sa DA, a 55 % nastavnika sa NE.
*50% učenika zna šta je funkcionalna pismenost, 50% učenika ne zna.
100% nastavnika zna šta je to funkcionalna pismenost.
*86,4% učenika smatra da su medijski pismeni, 13,6% učenika smatra da su medijski nepismeni.
100% nastavnika smatra da su medijski pismeni.
*87,9% učenika smatra da su informatički pismeni, 12,1% učenika smatra da su informatički nepismeni.
95% nastavnika smatra da su informatički pismeni, 5% nastavnika smatra da su informatički nepismeni.
*93,9% učenika smatra da su čitalački pismeni, 6,1% učenika smatra da su čitalački nepismeni.
95% nastavnika smatra da su čitalački pismeni, 5% smatra da su čitalački nepismeni.
*Najveći broj učenika koristi društvenu mrežu instagram – 51,9%, a potom WatsApp – 18,2%, najmanje koriste Reddit i Facebook – 1,5%.
Najveći broj nastavnika koristi Facebook – 35%, potom Viber – 20%, a 15% njih Instagram i WhatsApp; najmanje koriste Messenger – 5%.
*Na pitanje kojom vrstom pismenosti najviše barataju, učenici su odgovorili društvenom – 36,5%, potom osnovnom/elementarnom – 16,7%, pa funkcionalnom – 13,6%; najmanje barataju informatičkom pismenošću – 3%.
Na isto pitanje, nastavnici daju odgovor da primarno barataju funkcionalnom pismenošću – 35% ispitanika, potom društvenom pismenošću – 15%, a zatim osnovnom, informatičkom, informacionom i medijskom – 10%; najmanje barataju vizuelnom pismenošću – 5%.
Iz godine u godinu postajemo svesniji koliko nam je važna pismenost na svim poljima i medijima. Kako možemo podsticati i sticati pismenost na zanimljiv način? Pismenost nije važna samo za razvoj pojedinca i učenje već je bitna za svakodnevicu i kulturu življenja uopšte. Često zaboravljamo da je pismenost osnovno ljudsko pravo, bez kojeg čovek ne može da ostvari niz drugih. Digitalna revolucija proširila je mogućnosti sticanja znanja, ali je dobro sistemsko obrazovanje i dalje presudno za rešavanje problema nepismenosti.
